Poslovne vijesti - Hrvatska

Izvoz Solina, Kaštela i Trogira veći od uvoza čak 790 milijuna kuna

Recesija je ipak donijela i neke pozitivne trendove hrvatskom gospodarstvu pa je tako, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz robe (u kunama) u 2010. porastao za 17 posto u odnosu na 2009., a uvoz je pao za 1,4 posto.

Tako je izvoz u 2010. vrijedio 65 milijardi kuna, a uvoz 110 milijardi kuna, što je i dalje iznimno visok trgovinski robni deficit od čak 45 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je s 46 posto iz 2008. na skoro 59 posto u 2010.

No ono što je iznimno zanimljivo u toj priči jest da Grad Zagreb u ukupnom deficitu sudjeluje sa čak 42 milijarde kuna, odnosno sa 93 posto! Naime, Zagreb u ukupnom robnom izvozu sudjeluje s 23 milijarde kuna (nešto više od jedne trećine ukupnog izvoza), ali istodobno je uvezao robe u vrijednosti od 65 milijardi kuna (60 posto ukupnog uvoza).

Siromašne regije moraju biti racionalneTako ispada da je Zagreb naša robno-izvozna dika, ali i uvozna sramota, jer uveze robe u vrijednosti triju vlastitih izvoza, a u ukupnom hrvatskom deficitu sudjeluje s nevjerojatnih 93 posto.

Uz napomenu kako se u Zagrebu kao sjedištu energetskih kompanija vjerojatno knjiži uvoz nafte, plina i struje koje troši čitava Hrvatska, ispada da je Zagreb avangarda onog kapitalizma koji je standard svojih građana i uspješnost tvrtki utemeljio na bezočnom zaduživanju i “životu na dug”.

Čini se da su siromašna Dalmacija, Slavonija, ali i dio sjeverne Hrvatske, čiji je BDP po stanovniku više nego upola manji od zagrebačkoga, uvjetno rečeno ekonomski racionalniji od metropole.

Tako Splitsko-dalmatinska županija ima deficit od 700 milijuna kuna, jer je izvoz težak 4,7 milijardi kuna, a uvoz 5,4 milijarde, što znači da je uvoz za 15 posto veći od izvoza. Golemi obol toj bilanci daju brodogradilišta koja su sve porezne obveznike stajala milijarde kuna, ali pri tome treba kazati kako se velik dio komponenti za brodogradnju uvozi, što se odražava i na povećanje uvoza.

Zadrani u plusuNo Šibensko-kninska županija nema velika brodogradilišta, a ima još povoljniji robno-trgovinski račun, čiji deficit iznosi 140 milijuna kuna, budući da izvoz iznosi 1,43 milijarde kuna, a uvoz 1,57 milijardi kuna.

Zadarska županija čak ostvaruje robni suficit od 37 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska županija ima deficit od 170 milijuna kuna. U Splitsko-dalmatinskoj županiji očekivano su najveći izvoznici: Split (2,4 milijuna kuna), Solin (758 milijuna), Kaštela (409 milijuna) i Trogir (843 milijuna) zbog brodogradnje i koncentrirane industrije.

No, za razliku od Splita, koji ima robni deficit od 800 milijuna kuna i uvozi robe 30 posto više nego što izveze, Solin ima suficit od 246 milijuna kuna, Kaštela od 149 milijuna i Trogir - 395 milijuna kuna, što su, relativno gledano, veliki suficiti platne bilance.